Drevna rimska cesta Via Appia

Stara rimska cesta zaslužna je za mnoge vojne pobjede, ali i uspješnu trgovinu Rima s istokom.

Via Appia jedna je od najstarijih i strateški najvažnijih cesta Rimske republike. Njenih 560 kilometara povezivalo je Rim s lukom na “peti” Italije, Brindisi, preko koje se odvijala trgovina s narodima na istoku. Njenu važnost potvrđuju stihovi rimskog pjesnika Stacija: “Appia longarum… regina viarum”, odnosno, “cesta Appia, kraljica dugih puteva”.

Izgradnja Via Appie usko je povezana s razvojem Rima. Cestom se, naime, odvijao važan trgovinski promet, no prva je svrha ove konstrukcije bila služenje vojsci. Appia je tako prva cesta u Rimskoj republici izgrađena s namjerom bržeg putovanja vojničkih trupa. Netom prije njezine izgradnje rimski su vojnici ostali zarobljeni na planini u Klaudinskom klancu te je vojska pretrpjela veliki poraz, i još gore — sramotu. Kako se više nikada ne bi našli u sličnoj situaciji rimski je vrh odlučio izgraditi stratešku cestu preko koje će se vojnicima moći slati hrana, dodatna oprema i, na kraju krajeva, preko koje će se moći brzo vratiti kući.

Konstrukcija ispred svog vremena

Cesta ne bi tako dobro služila svojoj svrsi da nije bila kvalitetno izgrađena. U to su vrijeme Rimljani bili izvrsni u izgradnji i imali neke od najboljih inženjera na svijetu. Tako su prije početka izgradnje ceste konstruirali sve potrebne mostove, popunili udoline i izravnali uzvisine, time učinivši cestu najravnijom mogućom i jednostavnom za putovanja. Uz to, Via Appia imala je napredne odvodne jarke kako ne bi bila poplavljena u slučaju jakih kiša.

Genijalnu konstrukciju naručio je cenzor Apije Klaudije Ceko 312. godine pr. Kr., a izgradnja prve dionice započeta je i završena iste godine. Odmah se iskazala korisnom u narednim bitkama, stoga cesta nosi ime upravo prema ovom pripadniku rimskog vrha. Nakon izgradnje Via Appie, Rimljani su počeli konstruirati sve veću mrežu cesta diljem Republike — tako nastaje poznata uzrečica “sve ceste vode u Rim”.

Poprište poznatog Spartakovog poraza

Cesta je ostala zapamćena prema još nekim povijesnim zbivanjima. 73. godine pr. Kr. Spartak, bivši gladijator i vođa ustanka rimskih robova, nesvjesno je svoje trupe odveo u sada poznatu zamku u Kalabriji, gdje su ih svladale protivničke jedinice iz svih dijelova Rimskog carstva. Tijekom tog nemilosrdnog događaja brojni su robovi bili razapeti upravo uz Via Appiu u znak upozorenja svima koji pomisle dizati pobunu protiv Rima.

Brojni monumenti uz povijesnu cestu

Danas postoji nekoliko povijesno značajnih mjesta koja se mogu posjetiti uz Via Appiu, a mnoga od njih vezana su uz kršćanstvo. Najpoznatija je crkva Domine Quo Vadis za koju se vjeruje da je mjesto na kojem je Petar imao viziju Krista. Nadalje, uz Via Appiu može se ući u katakombe, podzemne kršćanske grobnice. Kako se kršćani nisu smjeli pokapati u gradu, ovakve su se grobnice gradile izvan gradova, a uz pokapanja služila su i za diskretno držanje misa u doba progona. Danas se grobnice mogu posjetiti u organiziranim turističkim rutama, a najpoznatije su San Callisto i San Sebastiano.

Originalni dio ceste očuvan je u parku dell’Appia Antica u Rimu gdje posjetitelji mogu uživati u pogledu, povijesti i kulturnim spomenicima hodajući po važnom povijesnom kamenju.

Povratak na vrh