Bologna – grad nebrojenih užitaka

Grad koji ćete neprestano iznova otkrivati i u kojem nećete prestati uživati.

Bez obzira asocira li vas prvo spomen grada Bologne na bolonjski proces ili umak bolonjez, ovaj je grad toliko puno više od te dvije asocijacije da može samostalno i sasvim samouvjereno stajati kao definicija pojmova "obrazovanje" i "gastronomija". Međutim, Bologna ne nosi ponosno samo svoja dva nadimka "La Dotta" (Učena) i "La Grassa" (Debela), već je zaslužila i epitete "La Rossa" (Crvena) i "La Turrita" (Tornjevita).

Sjedište najstarijeg sveučilišta na svijetu

Osnovano 1088. godine, Bolonjsko je sveučilište najstarije na svijetu i moglo bi se s pravom reći da je suvremena Bologna pravi studentski grad: za vrijeme trajanja akademske godine, studenti čine čak petinu njezina stanovništva! A sasvim primjereno, u Bologni je 1999. bila potpisana i Bolonjska deklaracija o reformi sustava visokog obrazovanja u zemljama potpisnicama te sa ciljem stvaranja jedinstvenog visokoobrazovnog tijela, takozvani bolonjski proces.

Mladi ljudi koji danas studiraju u Bologni mogu biti ponosni da su im prethodnici velikani poput Dantea, Petrarke ili Kopernika, dok su među profesorima bili Albrecht Dürer, Carlo Goldoni, Luigi Galvani i Guglielmo Marconi, da spomenemo samo neke. Među zanimljivije profesore svakako se ubraja Giovanni Aldini koji je bio uvjeren da električnom stimulacijom može oživljavati mrtva tijela. Njegovi su eksperimenti navodno bili inspiracija za slavno djelo Frankenstein Mary Shelley.

Grad arkada, tornjeva i crvenih krovova

Bologna je sedmi najnapučeniji grad Italije i ujedno jedan od najbogatijih te nerijetko vodeći grad u državi što se tiče kvalitete života. Osnovali su ga još stari Etruščani, a tijekom svoje burne povijesti bio je drugi grad po važnosti odmah iza Vatikana, a neko vrijeme čak i sjedište papinske stolice. Tijekom 17. i 18. stoljeća postaje i jedan od važnijih europskih gradskih središta, zahvaljujući procvatu umjetnosti i kulture.

Ako Bolognu pogledate s visine, bit će vam jasno zašto je zovu Crvenom i Tornjevitom. Najslavniji tornjevi, Garisenda i Asinelli, tijekom 12. i 13. stoljeća pripadali su skupini od oko 180 tornjeva razbacanih diljem grada, od kojih je danas ostalo samo dvadesetak. Do vrha Asinellija vodi petstotinjak stepenica i s njega puca prekrasan pogled na bolonjske crvene krovove. Kosa Garisenda, manje slavna sestra tornju iz Pise, nije otvorena za javnost , no ostat će zabilježena za vječnost zahvaljujući Danteu koji ju je spomenuo u Božanskoj komediji.

Međutim, ono po čemu je Bologna doista posebna su arkade zbog kojih se, kažu, može prošetati kroz cijeli centar grada bez bojazni od kiše ili prejakoga sunca. Arkade su se krenule graditi još u 11. stoljeću i danas se protežu na čak 38 kilometara te su nominirane za UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine.

Gastronomsko središte Italije

Stanovnici Bologne danas su vjerojatno već navikli da stranci naručuju špagete u umaku bolonjez premda je slavni umak originalno bio namijenjen za tortelline, tortellone ili tagliatelle. Osim bolonjeza, u Bologni i bližoj okolici svoje porijeklo također imaju mortadela, parmezan i aceto balsamico – što sasvim dovoljno govori samo po sebi o gastronomskom značaju grada. Još kad saznate da je u Bologni prvi put napravljena tabla čokolade i kad sve te okuse obilno zalijete slavnim pjenušavim vinom Lambrusco, dobit ćete pravu puninu okusa koje pruža Bologna.

Bologna izvan konteksta

Još jedan razlog zašto je Bologna poznata kao Crvena je malo manje romantičan, a malo više političan. Bologna je oduvijek bila liberalni grad i u proteklih pola stoljeća vlast neprekidno drže socijalisti, što ne čudi s obzirom da je tijekom Drugog svjetskog rata bila jedno od glavnih uporišta talijanskih partizana.

S druge strane, Bologna i njezina okolica su središte vrlo razvijene auto-moto industrije. Lamborghini, Maserati i Ducati svi su zaživjeli u Bologni, a u nedalekom gradiću osnovan je i Ferrari. Svakom ljubitelju brzina i vrhunskih te beskrajno skupih vozila, Bologna bi trebala biti nezaobilazno odredište zbog Lamborghinijevog muzeja, ture kroz Maseratijevu tvornicu ili Muzeja Enza Ferrarija.

Povratak na vrh